bsen

Ko se boji prezentovanja još?

Profesionalno radno okruženje gdje dijelimo znanje i ideje.

Ti.

Da, ti, koji si kliknuo, se bojiš prezentovanja još.

I ne, nisi jedini. Zapravo, studije su pokazale da je strah od javnih nastupa veći i od straha od smrti. I ne, nema razloga za paniku – preživjećeš. Samim klikom na ovaj tekst si pokazao da želiš da naučiš i savladaš “fore i fazone” uspješne prezentacije, jer ti je kristalno jasno da se govor i umijeće javnog govorenja uče. Pa, da počnemo?

1. Pravilo 10-20-30 je zakon!

Zakon kaže da prezentacija ne bi trebalo da ima više od 10 slajdova, da traje duže od 20 minuta te da sadrži tekst fonta manjeg od 30. A kad kažemo zakon, zapravo mislimo na tehniku 10-20-30, koju godinama unazad zastupa i primjenjuje autor, govornik, preduzetnik i evanđelista iz Silikonske doline – Guy Kawasaki. Uzmete li u obzir da je Kawasaki govorio u ime kompanija-brendova kao što su Apple, Nike, Audi, Google i Breitling, njegove tehnike olako mogu da se shvate kao članovi Zakona dobre prezentacije. 

Uz Kawasakijev način, možete da krenete i putem pravila 20-20, prema kojem bi trebalo da imate 20 slajdova, od kojih će svaki trajati okruglo 20 sekundi. Naravno, niti jedan zakon vam ne brani da sami osmislite svoje pravilo, čije brojke će odgovarati, kako vama, tako i vašoj publici. Sve dok imateu vidu suštinu gorenavedenih tehnika, koja se svodi na jednostavnost misli i kompaktnost prezentacije, na dobrom ste putu.

“Ako ne možeš da napišeš svoju poruku u jednoj rečenici, ne možeš ni da pričaš o njoj cijeli sat.”
- Dianna Booher

2. Budi i ti zakon!

Nezavisno od teme, svaki govornički istup publiku može da dovede u tri stanja:
  • DA
  • NE
  • WOW
Da, “wow” je stanje. Jasno je da će svaki govornik ciljati na “wow” reakciju, za koju provjereno nije ključan sam sadržaj priče, kolikonačin predstavljanja iste. Jasno je, takođe, da ne bi trebalo da izvodite kaskaderske igre u pokušaju dobijanja pažnje i kreiranja “wow” efekta, ali bi svakako trebalo da svojim adutima, vještinama i talentima probudite svojevrsnu emociju u publici. Koji je to adut? Koja vještina? Koji talenat? I koja emocija? To VI najbolje znate.

Ako vam je humor jača strana, nasmijte svoju publiku. Ako ste po prirodi strastveni, iskoristite svoj temperament i govor tijela da razdrmate publiku. Ma koji dar da posjedujete, učinite da zasija u ovoj situaciji. 
Posjedujte svoju govorničku scenu da biste zadobili povjerenje publike.


Vladajte svojim adutima da biste je ostavili bez teksta.

Jer, emocija je najbolja reakcija.

Emocija je WOW.

3. Žuri polako.

Dvjesta na sat nije pametno voziti ni u krivinu ceste, a kamoli na visoravni prezentacije. 

To ne znači da bi trebalo da cijedite slogove dok pričate i prezentaciju u nedogled odvlačite, ali znači da je “umjerena vožnja”, zajedno sa povremenim pauzama, imperativsvakog govorničkog nastupa. Dakle, udahnite. Izdahnite. Jeste? 

Relativnom brzinom, misao u glavi ispecite, parelativno sporo to publici i recite. Uz kratko, jasno i glasno glagoljanje riječi, praktikovanje pauza je od jednake važnosti za sigurnu vožju.

U to ime, citat stiže.

“Prava riječ može da bude efektna, ali nijedna riječ nikada nije bila toliko efektna kao pauza upotrijebljena u pravom času.”
- Mark Twain

4. Pričaj priču. Pričaj očima. Pričaj, ne čitaj.  

I ptice na grani već pjevaju kako je ljudskim bićima u ćudi da se vezuju za priče. Ne zanimaju ih statistike i kojekakvi proračuni, koliko obična ljudska priča. Imajući ptice na grani na umu, prezentacija bi trebalo da bude poput knjige kratkih priča i anegdota, s čijim porukama i poukama će slušaoci i gledaoci moći da se uvežu na ličnom ili prosto homo sapiens nivou. 

Ptice, takođe, pjevuše da ljude treba gledati u oči kada im se govori. Dobro, ptice ne računaju situacije kada je u prostoriji 300 ljudi, ali čak itada možete kreirati osjećaj da jednaku pažnju pridajete svim prisutnim. Vaša priča postoji da bi je publika čula, a da bi htjela da je sluša, publika želi da zna da je bitna. (Ili da barem misli da jeste) Uz govor očima, itekako je poželjno da koristite i riječi u direktnoj komunikaciji sa publikom. Ne skitajte sami na podijumu, pitajte ih. I dopustite da i oni ne skitaju.

Neka pitaju. Neka sudjeluju. Neka dinamiku formiraju.
I posljednje što ptičice žele da svi prezenteri znaju jeste da je čitanje sa slajdova jedno “ne”. Jedno gigantsko “ne”. Podebljano i poduvčeno. Znate li o čemu pričate? Da? Čemu onda čitanje? Sama prezentacija treba da posluži kao ništa više, a ni manje, nego podsjetnik.



5. Lec mejk vježba grejt agen.

 “Moraš da budeš loš da bi postao dobar.“
- Paula Scher
I to je zaista skroz okej. Zaista jeste. Jedina tajna svih uspješnih govornika i prezentera jeste upravo vježba – kontinuiran rad na sebi, svojim riječima i pokretima,te načinu oblikovanja istih pred publikom. Stoga…

Vježbajte pred ogledalom. Vježbajte pred stvarnom publikom. Slušajte stvarno dobre govornike. I nipošto nemoj da zaboravite da vrlo vjerovatno nikada i nećete biti 100% zadovoljni svojom prezentacijom. Čak i to je skroz okej, sve dok vas podstiče da nastavite sa vježbom. 

“Uvijek postoje tri govora za samo jedan koji daš. Onaj koji si vježbao, onaj koji si dao i onaj koji si htio da daš.”
- Dale Carnegie


P.S.

Power Point prezentacija je zgodna opcija ako i kada žurite kao Keanu Reeves u ostvarenju „Speed“ (prvi dio, jasno). U svim ostalim slučajevima, alternative su daleko vizuelno efektnije, daleko prezenterski praktičnije i daleko više u stilu "živimo u 21. vijeku“.