Od freelancera do samostalnog preduzetnika!

Vjerujemo da je svima već dobro poznata rečenica: “Ma, radi nešto na računaru..”? Samo nekoliko godina unazad pojam “freelancer” je bio potpuno stran. Danas, za veliki broj ljudi ovaj isti pojam ili kako bismo mi to na našem jeziku doslovno preveli slobodnjak zapravo predstavlja “zanimanje” koje mnogima donosi glavne prihode zarade.

Međutim, biti freelancer ne znači da je obim posla i obaveza manji. Naprotiv, kada bismo jednog samostalnog preduzetnika uporedili sa freelancerom, pronašli bismo dosta sličnosti. Radno vrijeme nije tačno određeno, posao sami pronalaze, (uglavnom) nemaju fiksnu zaradu, kancelariju sami biraju, i tako dalje. Sigurno se sada pitate: “Pa koje su onda razlike?” Glavna razlika se krije u zakonskim procedurama.

Samostalni preduzetnici uglavnom imaju registrovanu djelatnost, prijavljenog radnika i imaju obavezu da plaćaju određene zakonske poreze. Ono što kod većine freelancera uglavnom prevagne ka odluci da se registruju kao pravna lica jeste zahtjev poslodavca da se uplate za završeni posao uglavnom vrše preko računa pravnih lica ili jednostavno da svoje poslovanje podignu na “ozbiljniji” nivo i samim tim otvore mogućnost širenja svog poslovanja.

Upravo tada nastaju sljedeća najčešća pitanja kod većine freelancera:

Kako se registrovati kao samostalni preduzetnik?
Koji troškovi me sve očekuju?
Kakva je procedura, šta gubim, a šta dobijam prilikom registracije i slično.

O samoj proceduri registracije za samostalnog preduzetnika, kao i potrebnoj dokumentaciji ovdje nećemo pisati jer smo sve detaljno objasnili u blogu Vodič za nove preduzetnike. Međutim, ono čime ćemo se ovdje pozabaviti jesu svi detalji sa kojma će se jedan novi preduzetnik susresti prilikom registracije i prve godine poslovanja, kao i svi troškovi koji dolaze zajedno sa registracijom jednog pravnog lica, kako bismo vam što više olakšali put ka pokretanju sopstvenog biznisa.

Pa, da krenemo.

Ko sve može da se registruje kao samostalni preduzetnik i kako?

Preduzetnička djelatnost može se obavljati kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje.

Fizičko lice koje nije u radnom odnosu obavlja preduzetničku djelatnost kao osnovno zanimanje.
Fizičko lice može obavljati preduzetničku djelatnost kao dopunsko zanimanje isključivo ličnim radom, najduže do polovine sedmičnog punog radnog vremena, pod uslovom da je u radnom odnosu kod drugog poslodavca sa punim radnim vremenom. Fizičko lice koje obavlja preduzetničku djelatnost kao dopunsko zanimanje mora ispunjavati uslove propisane ovim zakonom.
Fizičko lice koje je u radnom odnosu na nekim drugim poslovima, student, korisnik penzije, kao i u drugim slučajevima kada posebnim propisima nije drugačije uređeno, može kao dodatno zanimanje da registruje preduzetničku djelatnost ako zaposli lice koje ispunjava uslove za obavljanje tražene djelatnosti.

Porez na dohodak

Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora primljeni u gotovom novcu, stvarima i uslugama ostvareni samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti.

Poreska osnovica za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku između prihoda i rashoda nastalih obavljanjem samostalne djelatnosti u poreskom periodu.
Poreska osnovica se utvrđuje primjenom principa prostog knjigovodstva.
Stopa poreza iznosi 10%, a plaća se na dio koji predstavlja razliku između prihoda i rashoda.

Mali preduzetnik

Vjerovatno ste već čuli od nekoga kako spominje i malog preduzetnika, ali vam nije bilo skroz jasno šta to tačno podrazumijeva? Mali preduzetnik, u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje ispunjava svaki od sljedećih uslova tokom cijele poreske godine:

da to fizičko lice obavlja samostalnu djelatnost, izuzev samostalnih zanimanja. Samostalna zanimanja u smislu ovog zakona su profesionalne djelatnosti fizičkih lica koja su po tom osnovu registrovana u odgovarajućem registru, a naročito advokati, notari, inženjeri, arhitekti, poreski savjetnici, stečajni upravnici, tumači, prevodioci, novinari, umjetnici, sportisti i druga slična zanimanja;
da mali preduzetnik ne zapošljava više od tri radnika;
da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika po osnovu obavljanja te djelatnosti ne prelazi iznos od 50.000,00 KM;
da to fizičko lice ne ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti.

Godišnji porez malog preduzetnika obračunava se po stopi od 2% na ukupno ostvareni prihod malog preduzetnika. Godišnji porez malog preduzetnika ne može biti manji od 600,00 KM i može se plaćati mjesečno u iznosu od 50,00 KM. Preduzetnik je dužan da u roku od 30 dana od dana dobijanja Rješenja podnese zahtjev za dobijanje statusa malog preduzetnika. U suprotnom se vodi kao "veliki" preduzetnik i plaća porez po stopi od 10%.

Ulazak u sistem PDV-a

Onog trenutka kada se ostvari promet od 100.000,00 KM u toku jedne kalendarske godine samostalni preduzetnici su dužni da podnesu prijavu Upravi za indirektno oporezivanje BiH radi ulaska u sistem PDV-a.

Sada kada znate šta sve možete da očekujete kada postanete samostalni preduzetnik, kasnije ne bi trebalo da bude iznenađenja u smislu troškova prema državnim institucijama. Sigurni smo da sami možete da procijenite kada je najbolje vrijeme za sljedeći korak. Ukoliko i dalje imate nedoumica ili su vam potrebne dodatne konsultacije budite slobodni da nas kontaktirate i zakažete sastanak, naš tim će vam rado pomoći.

A za one kojima je sve jasno i sljedeći korak predstavlja ulazak u proces registracije, predlažemo da pogledate naš RemoteOffice paket koji obuhvata sjedište firme + knjigovodstvene usluge, ali i mnoge druge pogodnosti.

Srećno!

Smart Office - Vaš partner u pokretanju biznisa!